Poesia na kriolu
Front page Cape Verde
Maintained by Olav Aalberg:
Updated
January 2006
Gabriel
Mariano: Dinheru d'es Mundo
(Neusalina
Correia)
N' papia ku xubenga di meu
N' da xubenga di meu konsedju
N' fla-l ma mundu d'oxi
E pa anda so ku odju abertu
Xubenga di meu meti po n'obidu
Munta buru moku
E ba kori si bentura
Mama e nha kulpa e nha distinu
E lagartu fonti ki fla'n
Ma dje kre'n dje gosta di mi
Me ta fasse'n rainha si palasiu
Me ta ba stima'n sima baka si kural
Ka pa tchikra ka p'ordinha
So pa'n pupa-l anti manxi
Kantu disizu tchiga na mi
Ki kombosta ruma na mi
A mi xubenga medu guera n'ka ten
Kudadu pa tchon ki ta da'n
A mi nha kurva sta fraku
N'toma kafe so ku fidjos
Mi mendu guera n'ka te'n
Kudadu pa tchon ki ta da'n
Performer : TERRERO
(Neusalina Correia)
A mi dimingu
N' pasa mal
Bistidu noiva kusta'n duze kontu
Sapatu noiva tres kontu i kinhentu
N'pensa kasa ku nabidja
La ba era baka parida
Tudinha preta
Di pe di monti
N'pergunta-u se pa'n kunfia na bo
Bu fla dimingu bu podi kunfia na mi
N'pensa bu era nabidja
La bo era baka parida
Oh ia ia, ia ia, oh ia ia ia
Oh ia ia, ia ia, oh ia ia ia
Oh ia ia, ia ia, oh ia ia ia
Mi n' pensa n'ksa ku nabidja
La bo era baka parida
O ia ia, ia ia, oh ia ia ia
N'pensa bu era nabidja
La bo cra baka parida
N'pensa bu era nabidja
La bo era baka parida
Performer : TERRERO
Lyrics available in Original Language
BOKA SAPU
(Neusalina Correia)
Minina undi bu nobu fika
Undi bu nobu fika
Minina undi bu nobu fika
E la na praia Maria
Dentu iasi boka sapu
Minina bu papiadu ku e-l
Bu ka n'tendi
Bu dadu konsedju bu ka obi
Oxi bu sta margura
Ta vivi so di speransa
To ki Deus djobi pa bo
Minina bu dadu konsedju
Bu ka obi
Konsedju e kaldu frangu
Pamodi na mundu d'oxi
E pa da tcholoti pa labanta
Pa sai pa bai
Pamodi na mundu d'oxi
E pa da tcholoti pa labanta
Pa sai pa bai
E pa labanta
Pa sai pa bai
Performer : TERRERO
(Elisa Garcia)
E nos ke grupu di San Lorensu
Ma nu ben oxi brinka ku nhos
Cidadi Velha marka nos storia
Cidadi Velha e bersu nos país
Nha San Lorensu nhu kumpanha'n
Nhu Santu nomi nu be'n brinka ku nhos
Cidadi Velha marka nos storia
Cidadi Velha e bersu nos país
Ma e-l e bersu
Nôs país
Ma nos nu ben
Brinka ku nhos
(Neusalina Correia)
Mosas di gosi ka sta kre rapasis nobu
Pamodi rapasis kusa kes kre e kurtison
Es ai ta kre so omi kazadu
Es fla omi kazadu teni kuza da mudjer
Djobi mudjer ka sta mas pa kapasidadi
Djobi mudjer ka sta mas pa sinseridadi
Djobi mudjer ka sta mas pa trabadjadera
E so kes fasola ki sabi vivi
Ki sta na moda
Oh ia ia oh ia ia ia
Oh ia ia oh ia ia ia
Oh ia ia oh ia ia ia
E kes fasola ki sabi vivi
Ki sta na moda
Ma ki sta na moda
E so fasola
Performer : TERRERO
Gêntis branko di
mon na bolsu
N ka inveja nhos
rikeza:
S’e pa N kumé
intxa-m bariga
Dexa-m djudjun,
korpu sinjelo
Riku, riku éra
Nhanha Rita
Nhanha Rita di
mongolon:
Ma si dinhero di
ki sirbil?
E ben lába rostu
ku sê kuspinho,
Xágua boka na
káska d’obu
Bêbi leti na buli
nobu
Ka nhos kuda ma
ken k’e riku
Ten seu na tera
dentu si mon
Tori altu dja ten
ronbadu
Ki fari funko pa
ka pega lumi
do
Revista Claridade
Nu djunta
mô pa nos futuru
Nhos ben,
nhos ben, rapazis y raparigas
Nhos nu ben
tudu, nu ben kanta
Nhos djunta
nos garganta ku nos vontadi
Nu djunta
nos kabesa ku nos mô
Nu djunta
nos
Ku odjus
klaru xeiu di azul di séu
Na vólta di
mundu y ku spritu
Na ponba branka
nos xintidu
Nhos nu poi
koraji y dizisu na petu
Nu poi
onbru ku onbru, kurason ku korason
Nu karega forsa-l mundu interu dentu di nos
Nu labanta-l ben
altu pa tudu banda
Nhos nu trisa na
kanéla
Ku pé di polon
nos dianti ta guia-nu
Nu salta rotxa, nu salta kobon
Nu kore ladera,
nu kore baranku
Nu lansia na
strumu purfumadu nos irmandadi
Palmanhan véla
sézu na séu
Ku arku-d’abedja nos dianti ta sana-nu
Nhos nu poi nos rostu pa sol
Ku rumu orientadu na proa si sul
Nu ba buska kanteru fémia jardin d’oru
Ti ki nu inkontra simenti sagradu nos liberdadi
Na anel studadu di nos mô
Ku nos korpu musgadu na téra
Nu simia nton na prisizon di nos krensa
Serteza sértu ma disizu di nos distinu é di nos
Nu djunta
nos tudu ku nos tudu
Nu rola
mundu na mundu konsuanti nos diseju.
(Euricles
Rodrigues In na kantar di sol )
I
Ka nhóz
txôman Badiu
Ka nhôz
flan Sanpadjudu
Ka nhôz
fazi más briu
Nhôz stâ
mutu bokudu
II
Anóz ê
kabuverdianu
Di li nhôz
kâ tâ tranu
Antan ka
mesti
Nóz tudu ê
fidju tera
III
Nu kâ
branku sigunda
Nu kâ buru karétu
Ês kuza ten
ki muda
Nu ten ki tral di
pétu
IV
Nu luta sen vaidadi
Pa nóz dignidadi
Pa frenti sen maldadi
Ki stâ filicidadi
V
Si tera kâ ten oru
Ka mesti dizaforu
Nen ka nu spera djuntu
Pâ sapatu'l difuntu
VI
Si bidion ê kâ péxi
Nu méxi nu raméxi
Albérka kâ sapátu
Bida kâ stâ barátu
VII
Finadu mal nterádu
Firida mal kurádu
Difuntu mal
karsádu
Djâ dâ pésti rakaída
Boston, 14 de Abril de 1998 Alberto Alves "Neves"
I
Barku stragêru djâ pita na Praia
Djêl ben ku korda má ku suspensóriu
Nhô chefi grandi manda perta sintu
Ki sta na moda gôsin ê perta sintu
II
Pasa txéu tenpu ka paga saláriu
Trabadju strada dja dura ki fitcha
Papá sintadu ku mon na kexada
Minis rodiadu na mamá detadu
III
La na merkadu
tudu kuza karu
Dja ten um simana
sen sendê fogera
Kaleron bedju dja
panha faruxu
Balá nborkadu dja
kria barata
IV
Onti di noti nen àgu di poti
Figera rama ka tené figôti
Ka ten nen kenha
di prega kalôti
Pekador bibu forti poku sorti
V
Txuba na tardi
ben pa ka da nada
Ben bitchu pretu
korê bentu lesti
Kalor d' Otubru kaba ku speransa
Oh fidju'l tera pasa mal ka morti
VI
Djedjê di Mana di Txada Liton
Dixa sê funku larga sê kutelu
Bôta sê inxada panha sê martelu
El subi Somada p'el bira pedreru
VII
Minis ta grita papá ka bu bai
Mudjê ta txora distinu di pobri
Nhô chefi grandi manda perta sintu
Ki sta na moda kosin ê perta sintu
Afronta, Speransa
Sika,
Misiria
Kabu serenu.
Nen padja
Nen karapati
Pa kubri funku.
Nen frera
Nen djangata
Pa kura lumi.
Agu...
Nen dosi
Nen moli.
Agu
So sargadu
So salobradu.
Minizin
Di korpu nu
Labadu ku salitra
Bariga intxadu,
Fartu di lonbriga
Ta abri boka
Ta fitxa boka
Sen nada mastiga
Pa ka morde lingua
Pa ka dixa denti
Da kontrada.
Mudjes
Ku panu maradu
Ku duedju finkadu
Ku rozadi na mon
Ta pidi Deus.
Homis
Na agu mar,
Na pe di pedra
Ta sonda um
bidion
K'un sargu.
???!!!
???!!!
???!!!
Oh Deus!
Oh Deus!...
Nho franu,
Nho dixanu sabe
Si nu ten mas ki
mil pekadu!
Nho franu!...
Nho franu...
Si nos e fidju
fora,
Si nos nu ka
prufidjadu!
???!!!
???!!!
???!!!
Pamodi???
Pamodi!!!
Nos korasan e grandi
Nos odju e
abertu.
Speransa,
Speransa nu ten,
Ma txuba ta ben.
Se-l ka ben hoji
E-l ta ben
manhan...
Dr. Azágua
"
Tortura"
Na cela-sepultura
Forrada de "nojo",
O dorço
torcido
Do homem sem voz,
De olhos
cerrados,
De cabeça
tombada,
De queixume
talhado
Na memória sem luz.
Sofrimento
sêco
De sangue retido
Nas veias frias
Que a dôr estrangulou;
Chagas
profundas
Na
Da carne
amassada,
Do corpo sem homem.
Irmão que
partiste
Embalado na dôr,
Que a terra
absorve
Teu sangue
malogro,
Em rubro se torne
E em labaredas se
levante,
Para teu nome ultrajado,
Da terra libertar.
CAJUCA PEREIRA
II- parte
( Ilha a Ilha )
SANTANTON
Bô é norte bô é
nobre
bô é pobre bô é
job
Bô é jente
bô é forsa
inxada e reme
de kriston
Bô é tope
bô é rebera
bô é kanpe
dun Nason
Txa-me kete
n'adorason
de fije de sê mai
moda un verse
de Januário: "Alma mas pura"!
MINDELO
Ah txê!
Na bazofaria
ningen passa-bo
pakê bô é fixe
di Porto Grande
Noroega y grega
kruzá bô sange
bô vrá mai plural
Depôs parsê Beleza
ta konpô morena
na dosura de "bosê"
moda un jog de kabra sega
d'aga pa
Norte aga pa Sul -
Mindelo - korason de Kabo Verde
SANTA LUZIA
Santa tinha ke ser
se nunca bô pari
y pekado é kaxinha!
SANICOLAU
Mãi di letra
di kriol fino
bô fidje mas grande
é nhô Balta
ki nôs tudo
krê txeu
Bôs mosinha
na Sanvicente
ka ten mas sabe
na koladera
De Kanpin tê Djar-Sal
ken para-bo na bô karrera?
Alma di krente
'speransa na mar
lenso ta saná
ôjo ta txorá
SAL
Tabulero
xintado na reia
ondra di mar
ta namorá
Flor di sal
na petu di Kabral
"pasu"
di kriol
kaminho di Séu
Si sal ka fose sukra
bô era mel
di Kabo Verde
Nôte kriola
nôte mor
Si sede d'alma
é kuza grande
bu sede é mar
ta bai, ta bai!
SANTIAGO
Di bô nome matxo
ken al pea-bo
Ija-mãi di povo
Rabelado di sang
antigo
d'Áfrika eco
Kabo Verde
nascido
Ku tosinho
fijon pedra
na terrer di
txabeta